Zagreb bi uskoro mogao dobiti Park Envera Čolakovića

Zagrebački Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova izglasao je krajem prošlog mjeseca prijedlog za imenovanjem Parka Envera Čolakovića u Martićevoj ulici. Predlagač imenovanja je Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić. Prijedlog mora ići još na glasanje u Gradsku skupštinu, gdje vladajuću većinu čine upravo tri stranke koje su glasale za sami prijedlog na Odboru.

Novoizgrađena škola u Hadžićima još uvijek čeka odluku Skupštine Kantona Sarajevo da ponese naziv ovog velikana.

” Envera Čolakovića je historija u prvom činu izložila ustaškom režimu, da ga pred svoj krvavi sunovrat maksimalno zloupotrijebe. Komunisti su ga u drugom činu doživotno kažnjavali, ponižavali i uskraćivali mu ljudska i građanska prava. U trećem činu neophodno je ispraviti nepravde prema izuzetnom autentičnom bosanskohercegovačkom književniku, kojim bi se svaka druga zemlja ponosila”. -stoji u mišljenju Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti (dr. Senija Milišić, mr. Muhidin Pelesić) koje je još u maju 2017. godine upućeno Skupštini KS na daljnje postupanje.

Poznato je da je Enver Čolaković, do kraja 1942. godine, završio autobiografsko djelo Knjiga majci, u kojem otvoreno ističe svoje antifašističko opredjeljenje i opisuje savremena četnička, ustaška i okupatorska zvjerstva nad narodom, progone Židova, Srba, zatiranje muslimanskih sela. Općina Hadžići izdala je ovu knjigu povodom stogodišnjice autorovog rođenja. Kasnije se i novinska publika mogla upoznati sa nekim od dokaza Čolakovićevog antifašizma.

Da su zastupnici DF-a ili Naše stranke ikad pročitali pjesmu Bosni napisanu 1941. godine ili bilo koju drugu pjesmu napisanu između 1941. i 1945. godine, valjda im ne bi palo na pamet izgovoriti što su izgovorili 21. jula 2015. godine.

colakovic

Čolaković je bio bosanskohercegovački prozaik, pjesnik i prevodilac, a najpoznatiji je po svom romanu Legenda o Ali-paši za koji je 1943. godine dobio nagradu Matice hrvatske za najbolji roman. Ujedno je tokom svog života nagrađen plaketom Društva pisaca Mađarske kao i plaketu te visoko odlikovanje Predsjednika Republike Austrije – Austrijski Križ Časti za nauku i umjetnost I Reda. U svojim djelima je otvoreno isticao svoje antifašističko opredjeljenje, iako su njegova djela bila kasnije zabranjena u Jugoslaviji. Zbog nepoznavanja činjenica, političkog kalkuliranja, ali prevashodno zbog činjenice da ljudi koji se danas pitaju ništa ne čitaju, kreirano je „vještačko životarenje“ i nerješavanje “Slučaja Envera Čolakovića.“

 

Share on Facebook0Tweet about this on Twitter0Share on Google+0